Ako klimu redovno ne održavate i ne čistite, rizikujete infekciju bakterijom Legionella pneumophilla, koja uzrokuje legionarsku bolest. Ta bakterija uzrokuje tešku upalu pluća, koja može biti i smrtonosna Posebno su joj podložni ljudi oslabljenog imuniteta, hronični bolesnici, pušači i alkoholičari. Prenosi se udisanjem sitnih kapljica iz klima-uređaja. Simptomi ove opasne bolesti su opasno visoka temperatura, iznad 40 stepeni, osjećaj hladnoće, suvi ili produktivni kašalj, bol u grudima, glavobolja, malaksalost i proliv. Liječi se jakim antibioticima. Loše održavanje i neadekvatna primjena klimatizacije mogu izazvati alergijske reakcije rinokonjuktivitisa te astme na alergene plijesni i grinja, ali i mogućnost pojave simptoma nespecifične upale poznate kao “sindrom bolesne zgrade”, tipičnog za pojavu u zgradama s lošim klimatskim uređajima. Simptomi “sindroma bolesne zgrade” su suvoća očiju, ždrijela, nosa, simptomi slični alergijama poput curenja iz nosa i suzenje očiju, otežano disanje ili simptomi poput gripe. Sindrom je specifičan po tome što simptomi nestaju kad se osoba udalji iz “zaražene” zgrade, a vrate se čim se osoba vrati u tu zgradu. Uz alergijski rinokonjunktivitis i astmu, loše održavani klima-uređaji rjeđe mogu izazvati i kožne promjene, od sasvim blagih do vrlo intenzivnih. Uzrok je u stvaranju plijesni i grinja u samim uređajima te udisanju alergena dok klima radi. Uz alergene, viruse i bakterije treba pripaziti i na razliku u temperaturi između rashlađenog prostora i vanjskih visokih temperatura. Imajte na umu da razlika ne bi smjela biti veća od sedam stepeni. Iz tog aspekta klima-uređaji pogoduju astmatičarima i alergičarima jer filtriraju vazduh, pa oni ne dolaze u dodir s njima. Preporuka za čišćenje kućnih klima-uređaja je jednom do dva p**a godišnje ako živite u većem gradu ili zagađenijoj sredini, a čišćenje takođe važi i za klima uređaje u automobilima
Stari Rimljani imali su razvijen sistem podnog grejanja vrelim vazduhom koji su zvali Hypocaustum, koristili su ugalj i drvo za grejanje, a u vrelim danima vodom su hladili zidove svojih kuća. U 2. veku u Kini je izmišljen ručno pogonjeni ventilator, u srednjem veku ponegde su se kuće hladile uz pomoć vode i vetrenjača, ali tek je na početku 20. veka zahvaljujući napretku u oblasti hemije izmišljena današnja klimatizacija. Vilis Kerijer, dvadesetšestogodišnji diplomac Univerziteta Kornel, radeći u kompaniji Bafalo fordž pokušavao je tokom 1902. da reši problem u proizvodnji svog klijenta, litografsko-štamparske kompanije iz Bruklina. Kako bi poboljšao proces štampe, Kerijer je morao da uvede kontrolu ne samo temperature već i vlage vazduha u štampariji. Zato je iskoristio poznati način grejanja vazduhom kroz vrele cevi i potpuno ga obrnuo. Vazduh je u njegovom uređaju prolazio kroz vrlo hladne cevi – napunjene ledenom vodom – a usput je uz temperaturu mogao da se kontroliše i procenat vlage u vazduhu koji bi izlazio. #msm klima #klima