Prvo drvo- First Tree

https://www.instagram.com/reel/DPeGFkRCrbK/?igsh=MW9tb3BuY3R6NGkwag==

In 2008, Uruguay was heavily reliant on fossil fuel imports and - as the global price of oil rose - struggling to meet the energy demands of its burgeoning middle class. Today, it’s a global leader in #renewables, meeting 98% of its electricity needs from renewable sources. So how did it achieve such a staggering transformation? First, the government took a bold step: #Uruguay appointed a physicist called Ramón Méndez Galain as energy secretary. Galain oversaw a programme of strong investment, public-private partnerships and a focus on a just transition, which saw 50,000 jobs created amid retraining schemes for fossil-fuel workers. And the kicker? Uruguay’s energy costs actually went down in the process. Latin America and the Caribbean have some of the world’s most favourable conditions for clean energy leadership, but progress remains uneven and lags behind the pace of global change. The World Economic Forum’s Energy Transition Readiness Assessment (ETRA), developed with @OLADEalc and @Accenture, provides a framework to track progress towards 4 strategic goals for the region: secure, resilient and integrated systems; diversified, low-carbon energy mix; future-proof industrial ecosystems; and improved efficiency and productivity. Tap the link in our bio to read it.

Klimatske promjene jedan su od glavnih pokretača sve veće aktivnosti požara. Danas su ekstremni toplinski valovi već 5 p**a vjerojatniji nego što su bili prije 150 godina i očekuje se da će postati još češći kako se planet nastavlja zagrijavati. Više temperature isušuju krajolik i pomažu stvoriti savršeno okruženje za veće, češće šumske požare.

Kada šume gore, one oslobađaju ugljik koji je pohranjen u deblima, granama i lišću drveća, kao i ugljik pohranjen ispod zemlje u tlu. Kako šumski požari postaju sve veći i učestaliji, emitiraju više ugljika, dodatno pogoršavajući klimatske promjene i pridonoseći većem broju požara kao dio povratne veze između požara i klime.

Ova povratna sprega, u kombinaciji sa širenjem ljudskih aktivnosti u šumska područja, uzrokuje veći dio povećanja aktivnosti požara kakvom danas bilježimo. Kako šumski požari izazvani klimatskim promjenama spaljuju sve veća područja, utjecat će na više ljudi i utjecati na globalno gospodarstvo.

Devastirajući požari koji haraju Kalifornijom, odnosno Los Angelesom, još su jedan od dokaza da je našoj planeti dosta iscrpljivanja i negativnog utjecaja čovjeka te je ovo važan podsjetnik da će ovakvi prizori biti sve češći ne počnemo li djelovati još danas kako bismo pokušali spasiti što se da i koliko toliko umanjili posljedice klimatskih promjena na čovječanstvo!