Liberalni Forum

Zašto su stanovi u Bosni i Hercegovini sve skuplji? Problem nije tržište nego država

Kupovina stana za veliki broj građana Bosne i Hercegovine postala je gotovo nedostižan cilj. U Sarajevu cijene novogradnje već odavno prelaze 5.000 KM po kvadratnom metru, dok kirije rastu mnogo brže od plata. Mladi sve kasnije napuštaju roditeljski dom, a mnogi su prisiljeni odlaziti u inostranstvo jer ne vide način da riješe stambeno pitanje.

U javnosti se gotovo uvijek n**e ista rješenja – više državnih subvencija, izgradnja socijalnih stanova ili ograničavanje cijena. Međutim, ta rješenja ne pogađaju suštinu problema.

Suština je jednostavna: u Bosni i Hercegovini gradi se manje nego što tržište traži, a država je jedan od glavnih razloga zašto je to tako.

Kada ponuda ne prati potražnju

Ekonomija ovdje nije komplikovana. Ako broj ljudi koji žele živjeti u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci raste, a broj novih stanova ne raste istim tempom, cijene će rasti.

To nije posljedica pohlepe investitora, nego osnovnog zakona pon**e i potražnje.

Pitanje je zašto se ne gradi više.

Birokratija poskupljuje svaki stan

Prije nego što investitor u Bosni i Hercegovini uopće počne graditi, mora proći kroz dugotrajan proces pribavljanja urbanističkih saglasnosti, građevinskih dozvola, komunalnih saglasnosti i brojnih drugih administrativnih procedura.

Svako kašnjenje povećava troškove projekta.

Uz to dolaze rente, naknade za uređenje građevinskog zemljišta, različite takse i parafiskalni nameti. Sve to na kraju ne plaća investitor, nego kupac stana.

Drugim riječima, država kroz vlastite procedure direktno ugrađuje dio cijene svakog kvadrata.

Regulacioni planovi često štite status quo

U mnogim općinama gotovo je nemoguće povećati stambenu izgradnju bez dugih izmjena regulacionih planova.

Nerijetko se dešava da se gradnja novih zgrada blokira zbog političkih interesa ili pritiska dijela lokalnog stanovništva koje želi sačuvati postojeće stanje u svom naselju.

Takva politika odgovara postojećim vlasnicima nekretnina jer ograničena ponuda povećava vrijednost njihovih stanova. Ali oni koji tek pokušavaju kupiti prvi stan zbog toga plaćaju sve veću cijenu.

Subvencije ne rješavaju problem

Vlade često pokušavaju pomoći mladima subvencioniranjem kupovine stanova.

To može kratkoročno pomoći određenom broju porodica, ali ne povećava broj stanova na tržištu.

Ako više ljudi dobije novac za kupovinu, a broj stanova ostane isti, rezultat je često dodatni rast cijena.

Na kraju najveću korist ne ostvaruju kupci, nego prodavači.

Potrebno je graditi više

Najefikasniji način da stanovi postanu pristupačniji jeste povećanje pon**e.

To znači jednostavnije procedure za izdavanje dozvola, smanjenje parafiskalnih nameta, brže usvajanje regulacionih planova i manje administrativnih prepreka za gradnju.

Ne postoji birokrata koji može unaprijed znati koliko gradu trebaju garsonjere, porodični stanovi ili luksuzni apartmani. To najbolje određuju potrebe građana i tržište.

Luksuzni stanovi nisu problem

Često se može čuti argument da se grade "samo luksuzni stanovi".

Ali svaki novi stan povećava ukupnu ponudu na tržištu.

Ljudi koji kupe novi stan oslobađaju svoj stari, koji postaje dostupniji drugima. Vremenom upravo jučerašnji luksuzni stanovi postaju stanovi srednje klase, a oni srednje klase postaju pristupačniji kupcima s nižim primanjima.

Zbog toga problem nije što se grade luksuzni stanovi. Problem je što se gradi premalo stanova svih kategorija.

Manje prepreka, više stanova

Bosni i Hercegovini ne treba više državnog planiranja stambenog tržišta, nego više slobode za gradnju.

Država treba osigurati jasna pravila, zaštitu vlasničkih prava i efikasnu administraciju, a ne određivati koliko će se i gdje graditi.

Dok god je izgradnja spor, skup i administrativno neizvjestan proces, stanovi će ostati skupi, bez obzira na broj subvencija ili novih državnih programa.

Ako želimo pristupačnije stanovanje, moramo povećati ponudu. A to znači manje birokratije, manje političkog upravljanja urbanizmom i više slobode da tržište odgovori na stvarne potrebe građana.

📚 **Može li liberalno društvo ostati otvoreno, a da pritom ne izgubi vlastite temelje?**

🌍 Migracije, kulturne razlike i integracija danas predstavljaju jedan od najvećih izazova savremenog liberalizma.

Da li liberalizam podrazumijeva neograničenu toleranciju ili postoje granice koje mora braniti kako bi opstao? Gdje završava sloboda pojedinca, a počinje obaveza države da zaštiti pravni poredak i prava svih građana?

U ovom odlomku iz moje knjige **„Liberalizam – Ideja koja je stvorila modernu civilizaciju“** pokušavam ponuditi odgovor na pitanja koja mnogi izbjegavaju ili svode na jeftine političke parole.

⚖️ Zašto odgovor nije ni ksenofobija ni naivno poricanje problema? Kako liberalizam može ostati vjeran vlastitim principima u vremenu velikih migracija i kulturnih izazova?

💬 Pročitajte tekst i javite u komentarima slažete li se s iznesenim argumentima.

📖 Knjigu možete naručiti ovdje:
https://forms.gle/5vovUvtHJQohArDP6

👇 **Cijeli odlomak nalazi se u prvom komentaru.**

Alliance for Financial Inclusion (AFI) thank you for your support.

Central Bank of Bosnia and Herzegovina hosts major event to support youth financial literacy - Alliance for Financial Inclusion On 24 and 25 June, the Central Bank of Bosnia and Herzegovina (CBBH) hosted the national finals of the 6th Economic Olympiad. Over 800 high school students from 56 schools participated in the competition, which tests young people's knowledge of economic...

Knjigu možete naručiti na: https://forms.gle/seBDd1CEMsPUf4YSA