Mikrokosmos

Često smo toliko zaokupljeni preprekama, izazovima, problemima i neželjenim dijelovima života da izgubimo iz vida sve dobro što imamo. Postajemo sumorni, mračni, zajedljivi, ljuti na druge, sebe i život. Ne vidimo svoje potencijale i blagoslove.

Primjenom nekih od tehnika iz Pozitivne psihologije uveliko možemo unaprijediti svoje blagostanje i uljepšati svakodnevnicu.
Ono što volim kod Pozitivne psihologije jeste što nas podsjeća na naše snage i potencijale. Usmjeravaju ka optimizmu i zahvalnosti, što nam omogućava da se sa izazovima i problemima suočavamo sa hrabrošću i vjerom u sebe.

Primjer utjecaja zahvalnosti

Istraživanje pokazuju da je najveći prediktor subjektivnog osjećaja blagostanja, jeste zahvalnost.

Osobe koje su fokusirane na zahvalnost oslobađaju se zavisti. Zavidna osoba usmjerena
je na nešto što joj nedostaje, što nema, dok zahvalnost ukazuje na ono što neko ima,
što je vrijedno, i što cijeni.

Takođe, usmjeravanje na zahvalnost dovodi do oslobađanja od anksioznosti koja je usmjerena na budućnost, kao i žaljenja zbog nečeg propuštenog u prošlosti.

Zahvalnost ne čini život savršenim, ali uz nju dolazimo do shvatanja da trenutno, u ovom momentu imamo dovoljno i da smo mi dovoljni.

Naše društvo je toliko kompetitivno i fokusirano na uspjeh da često nismo ni svjesni da su i neuspjeh i uspjeh sastavni dijelovi života. Bez jednog nema ni drugog.

Neuspjeh nije samo neizbježan, nego je i neprocjenjiv. Neuspjeh je mjesto gdje su sve lekcije.

Ne postoji neuspjeh, samo trenutni izazovi.
Ovo je vrlo moćna pretpostavka prema kojoj treba živjeti život.
Svi griješe. Imaš izbor između toga da dozvoliš sebi da budeš sputan svojim neželjenim rezultatima ili da naučiš iz date situacije, obrišeš prašinu sa sebe i još jednom pokušaš da preskočiš prepreke.

Strah od neuspjeha je gori od samog neuspjeha.

Usvajanje asertivnog stila komunikacije može pomoći u smanjenju agresije i poboljšanju samopoštovanja.

Situacije sa kojima se susrećemo u svakodnevnoj komunikaciji, a u kojima je poželjno primeniti asertivnu komunikaciju, jesu sledeće:
-kada se zalažemo za vlasta prava, izražavamo sopstvene interese i potrebe,
-odbijamo nama neprihvatljive i/ili neopravdane zahteve (čest problem je kako reći “ne”, naročito u situacijama kada je druga osoba vrlo uporna),
- u situacijama kada treba dati kritiku/pohvalu drugom ili, s druge strane, primiti kritiku/pohvalu.