LEX Consulting

Dana 23.12.2021.g., Gradsko vijeće Grada Mostara je donijelo Odluku o postupku i uvjetima za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za gradnju.
• bespravnom građevinom se smatra građevina ili njen dio izgrađen bez pravomoćnog odobrenja za građenje;
• nedovršenom građevinom se smatraju građevine na kojima je završena faza prvog horizontalnog zatvaranja prostora, a investitor namjerava nastavak izgradnje;
• bespravno izvedenim radovima smatraju se izvedbenim radovima iznad ili ispod površine tla kojima se trajno zauzima prostor;

Legalizacija bespravno izgrađene građevine je provođenje upravnog postupka u kojem se donosi Rješenje o legalizaciji bespravno izgrađene građevine, odnosno nastavak izgradnje nedovršene građevine.

Na temelju satelitskog snimka Grada Mostara, iz 09. mjeseca 2021.g. će se utvrditi činjenice je li građevina izgrađena prema odredbama gore navedene Odluke.

Kroz narednih par objava detaljnije ćemo se dotaknuti ove Odluke i što ona omogućava građanima Grada Mostara.

Za više informacija posjetite našu web stranicu www.lexconsulting.ba, odnosno obratite nam se na [email protected].

Tim Lex Consulting je tu za Vas!

📍Povjesno gledano, za današnji stadij razvoja i uloge ljudskih prava i sloboda u ustavnopravnim sustava demokratskih država najveći značaj su imale borba za nezavisnost sjevernoameričkih kolonija i francuska buržoazijska revolucija u XIX vijeku. Oba događaja predstavljaju simbol borbe za slobodu zajednice i pojedinca, ograničavanje vlasti naspram čovjeka i stvaranje čovjekovog slobodnog polja djelovanja u koje država neće smjeti da se miješa.

📍Osim toga, nakon 2. svjetskog rata međunarodna zajednica je postala mnogo aktivnija na polju zaštite ljudskih prava i sloboda, te osiguranja mira u svijetu. Drugim riječima, počela je intenzivna faza internacionalizacije ljudskih prava i sloboda. Doneseni su mnogobrojni međunarodni dokumenti o zaštiti ljudskih prava i sloboda, čime je ovo pravno područje postalo dio međunarodnog prava.
(Povelje UN, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Pakta UN o građanskim i političkim pravima i Pakt UN o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.)

📍Posebnu pažnju Ustav BiH je posvetio ljudskim pravima i slobodama. Teško možemo naći tako iscrpan katalog ljudskih prava i sloboda kao što ga možemo naći u Ustavu BiH. Uz to, prva rečenica (alineja) Preambule Ustava BiH propisuje princip jednakosti, koji dodatno pojačava slobodni demokratski poredak BiH.

📍U članku II/2. Ustava BiH regulirano je da će se Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli „direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini” i da će imati „prioritet nad svim ostalim zakonima”. Ovakvu ustavnopravnu formulaciju Ustavni sud BiH je protumačio na način da je i ovaj akt dio formalnog ustavnog (svakako i materijalnog) prava. Prema tome, nezavisno od njenog međunarodnopravnog aspekta, EKLJP i njeni dodatni protokoli, kao dio formalnog i materijalnog ustavnog prava BiH, primjenjivali su se već od 14. 12. 1995. godine, kada je Ustav BiH stupio na snagu.

✔Konvencija je bila dio Ustava BiH bez obzira na to što sama država nije bila članica Vijeća Evrope i institucionalnog sustava koji je uspostavljen Konvencijom. Samim tim, ovaj dokument ima dualnu pravnu prirodu u pravnom sustavu BiH: Konvencija djeluje i kao ustavnopravni akt i kao međunarodnopravni akt.

✔U mnogim dokumentima se spominju ljudska prava i ljudske slobode, te se stvara određena razlika u tumačenju. No, najširi izraz jeste „ljudska” prava i slobode, koji se može koristiti kao opći pojam za sva fundamentalna, neotuđiva i nedjeljiva prava i slobode svih ljudi bez obzira na bilo koju razliku među njima (dob, spol, etnička ili nacionalna pripadnost, boja koža itd). Ta prava i slobode bi, ujedno, trebalo da budu i natpozitivnopravna, univerzalna, vezana za egzistenciju čovjeka kao takvog, koje on stiče samim svojim rođenjem.

💡Obim ljudskih prava i sloboda podrazumijeva da određena situacija može da bude definirana kao određeno pravo ili sloboda. Tu relativno nejasnu rečenicu najbolje ćemo shvatiti putem primjera.
Primjer : Pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava BiH ili članka 1. DP broj 1 uz EKLJP obuhvaća pravo vlasništva, što je vjerojatno i naša prva asocijacija kada kažemo „pravo na imovinu”.
Međutim, praksa ESLJP obrazložila je da pravo na imovinu treba shvatiti u širem međunarodnopravnom smislu, te da može obuhvatiti i svaku drugu stečenu ekonomsku vrijednost za nekoga. (Odluka EKomLJP Van Marle at al. protiv Nizozemske, od 13. 10. 1980. godine.)

✔Dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca svake godine, na dan kada je 1948. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

⚖ Stoga sretan Vam dan ljudskih prava! Lex Consulting tim je tu za Vas, kontaktirajte nas na [email protected]

✔Ovršni postupak pokreće se prijedlogom tražitelja ovrhe, ali i po službenoj dužnosti. U postupku ovrhe sud je dužan da postupa hitno.

✔ Sud određuje ovrhu samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave.

✔ Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži ovrha, tražitelj ovrhe i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim se ovrha treba provesti, predmet ovrhe, ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provođenje ovrhe.

✔Tražitelj je dužan također naznačiti i zahtjev da sud obaveže ovršenika, da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po dostavi rješenja, izmiri potraživanja zajedno sa ostalim troškovima.

✔Tražitelj ovrhe može u prijedlogu za ovrhu, koji se zasniva na izvršnoj ispravi zahtijevati da sud prije donošenja rješenja o ovrsi, zatraži od samog ovršenika i od drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica, odnosno upravnih i drugih organa i organizacija da sudu dostave podatke o imovini ovršenika, ako tražitelj ovrhe učini vjerovatnim da bi ova lica mogla imati ove podatke.

✔Ovrha se može provesti na nepokretnoj, pokretnoj i novčanoj imovini ovršenika. Ono što je bitno naglasiti da provođenje ovrhe je točno određeno Zakonom o ovršnom postupku FBiH.

✔Provođenje ovrhe na novčanom potraživanju ima određena ograničenja. Pa tako: na plaći, nadoknadi umjesto plaće, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i nadoknadi zbog umanjenja plaće i mirovine, primanja po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovu socijalne pomoći, primanja po osnovu privremene nezaposlenosti, primanja po osnovu dodatka na djecu, primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima i nadoknada za rad osuđenika može se provesti do iznosa od jedne polovine. Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima samo ako potraživanja ne prelaze 1.000,00 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000,00 KM mjesečno ovrha se može provesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.

💡Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH izražava:

PRAVNI STAV, poslovni broj: 22 0 I 049168 20 Spp od 09.06.2020g.

„Tražitelj ovrhe ne može podnijeti prijedlog za ovrhu protiv ovršenika, sudu u kojem nije naznačen predmet i sredstvo ovrhe, odnosno da prijedlog ne sadrži predmet i sredstvo ovrhe, iako je u samom prijedlogu za ovrhu, tražitelj ovrhe zatražio od suda da od mnoštva pravnih lica ili organa sud pribavi podatke o imovini ovršenika, po osnovi odredbe čl. 37 Zakona o ovršnom postupku, tako da za slučaj podnošenja takvog prijedloga, uz takav zahtjev predstoji obaveza otklanjanja njegovih nedostataka.
Za slučaj podnošenja urednog prijedloga za ovrhu, sa naznakom, između ostalog, i sredstva i predmeta ovrhe, uz zahtjev za utvrđenje imovine ovršenika na strani tražitelja ovrhe predstoji procesno-pravna obveza da učini vjerojatnim da ovršenik kod nabrojenih pravnih osoba u prijedlogu posjeduje imovinu (nekretnine, račune itd).
Pri navedenom predstoji obveza tražitelja ovrhe da u zahtjevu za utvrđenje imovine ovršenika postupanjem u smislu odredbi člana 37. stav (1) ZOP- zahtijeva da sud prije donošenja rješenja o ovrsi, zatraži od samog ovršenika i od drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica, odnosno upravnih i drugih organa i organizacija da sudu dostave podatke o imovini ovršenika, te da nakon što ga sud, postupanjem u smislu člana 36. stav (2) ZOP-a, obavijesti i ostavi mu rok da podneseni prijedlog uredi odnosno izmijeni i dopuni to i učini.“

⚖ Lex Consulting tim je tu za Vas!
Za više informacija, javite se na
📩 [email protected]