Marko Rakar

Nedjeljni newsletter: vrhovni sud, dječja Moja Domovina, tužne supruge AI-ja, super El Nino, veliki brat je loš otac, briselska duboka država, ebola i zavjera hantavirusa, kako je Izrael okupirao Euroviziju, The Clipenning, naš feed je fake, tri vrste usamljenosti i četiri vrste vječnosti.

Nedjeljni newsletter: vrhovni sud, dječja Moja Domovina, tužne supruge AI-ja, super El Nino, veliki brat je loš otac, briselska duboka država, ebola i zavjera hantavirusa, kako je Izrael okupirao Euroviziju, The Clipenning, naš feed je fake, tri Tjedni newsletter s linkovima na članke i sadržaje o stvarima koje niste mogli pronaći na domaćem internetu, o tehnologiji, politici, ekonomiji, ekologiji i drugim temama koje su mi bile zanimljive proteklih dana. Newsletter je besplatan i bez reklama.

Marko Rakar smatra da se radi o nevjerojatnim brojkama: "Gigavat struje je sam po sebi problematičan, sličniji je potrošnji Grada Zagreba nego Grada Rijeke. Ukupna potrošnja tog data centra bi odgovarala otprilike 40 posto potrošnje Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje odakle bi ta struja došla. To nije samo hrvatsko pitanje, gdje god se grade data centri kreiraju problem električne energije. Mi nemamo u tom prostoru ni jednu centralu koja bi zadovoljila takve potrebe."

Rakar za N1 o "investiciji bez presedana": Treba biti iznimno oprezan oko toga Informatički stručnjak Marko Rakar bio je gost Novog dana kod našeg Tihomira Ladišića s kojim je razgovarao o projektu Pantheon.

I opet na temu CHF i nadolazeće odluke Vrhovnog suda. Moje iskustvo u razgovoru s mnogobrojnim pravnim stručnjacima iz svih slojeva pravosuđa uglavnom se svodi na opće čuđenje zašto se o toj temi uopće raspravlja kada su zakoni koji reguliraju ovu situaciju vrlo jednostavni i vrlo, vrlo jasni (uglavnom zato jer proizlaze iz rimskog/kontinentalnog prava koje je brušeno i usavršavano stotinama godina).

A da bi sve skupa bilo još zanimljivije, činjenica jest da postoje relevantne odluke Europskog suda koja su primjenjive i na situaciju s konvertiranim kreditima.

Nadam se (i vjerujem) da će VSRH donijeti jedinu logičnu i ispravnu odluku.

U danima koji prethode sjednici VSRH koja bi napokon treabala riješiti pitanje obeštećenja potrošačima koji su odabrali proces konverzije, potrebno je jasno i argumentirano istaknuti nekoliko ključnih činjenica koje se često zanemaruju ili pogrešno interpretiraju u javnom prostoru:

Prije svega, važno je razumjeti da konverzija kredita nije i ne može biti obeštećenje. Riječ je o zakonom propisanom tehničkom procesu kojim se mijenja valuta obveze, ali taj postupak sam po sebi ne predstavlja naknadu štete koja je nastala zbog nepoštenih ugovornih odredbi. Drugim riječima, konverzijom nije sanirana sva šteta koju su potrošači pretrpjeli.

Nadalje, ni zakon niti sami ugovori o konverziji ne sadrže elemente koji bi pravno upućivali na nagodbu ili na odricanje potrošača od njihovih prava. Naprotiv, zakon izričito propisuje da se konverzijom ne umanjuju niti ukidaju prava potrošača. To znači da prihvaćanjem konverzije potrošači nisu izgubili pravo potraživati punu naknadu štete putem sudskih postupaka.

Stručna vještačenja dodatno potvrđuju ovu poziciju. Rezultati pokazuju da je kroz konverziju priznato tek oko jedne četvrtine ukupnog iznosa koji bi predstavljao stvarno obeštećenje. Preostali dio štete ostaje nenadoknađen, što jasno ukazuje da konverzija nije riješila problem u cijelosti, a sasvim sigurno nije stvorila "ravnotežu" između stranaka kako se pokušava prikazati.

Konačno, treba naglasiti i vremenski aspekt. Ništetnost valutne klauzule utvrđena je pravomoćno gotovo dvije godine nakon provedbe konverzije. Ta činjenica dodatno potvrđuje da u trenutku konverzije nije moglo biti govora o konačnom i sveobuhvatnom rješenju niti o svjesnom odricanju potrošača od njihovih prava.

Ova pitanja nisu samo pravna, već i društvena. Radi se o povjerenju u sustav i o zaštiti temeljnih prava potrošača. Zato je važno da se o njima govori jasno, točno, bez pojednostavljivanja, relativizacije ili otvorenog pogodovanja (moćnom) bankarskom lobiju.