ASAP

JESU LI DANAŠNJI AUTI MANJE KVALITETNI NEGO RANIJE

Prvi dio:

Kad smo već pomislili da se nakon milijunskih opoziva Toyote, zbog zaglavljivanja papučice gasa, i povlačenja gotovo devetsto tisuća Hondi, zbog problema sa zračnim jastucima i rizika zapaljenja, stanje smirilo, na red je došao i Nissan.Tvrtka neokaljane rep**acije povlači u servise 539.886 automobila, zbog problema s kočnicama! Tko je sljedeći i koliko su sigurni automobili koje vozimo? Jer, ako se to događa s japanskim markama, koje su godinama bile uzor zbog malog broja kvarova, što je s ostalim autima? Je su li vremena solidnih automobila prošlost i je li sve otišlo dođavola, zbog nesmiljene borbe za profit, prestiž, a sada i za golo preživljavanje na tržištu? Koliko su uopće sigurni automobili koje vozimo? Odmah da zaključimo: razloga za paniku i brigu nema. Posebice ako automobile redovito održavamo. Sve ono što je izvan konteksta, odnosno programa redovitog održavanja automobilske tvrtke rješavaju preventivno, kroz programe povlačenja vozila u servise. Mnogi ne znaju da je u protekla dva desetljeća opozvano više od pedeset milijuna novih automobila, i to je pokazatelj da automobilska industrija sustavno i temeljito rješava probleme koji se javljaju.

Sve naprednija i kompliciranija tehnologija u automobilu ima svoju tamniju stranu: sve su češći opozivi u čemu prednjače ugledne tvrtke, koje najviše uvode nove tehnologije

Premda se ta praksa uvela pod pritiskom javnosti, a prvenstveno medija, te zbog straha od mogućih odšteta (posebice u SAD-u) to je za vlasnike automobila korisno. Naime, tako mogu biti sigurni da su automobili potpuno ispravni i do kraja ispitani. Japanska vozila koja su sada na tapetu ni približno nisu najproblematičnija, ni kad su opozivi u pitanju, ni kvaliteta i pouzdanost. A zasigurno nije slučajno što su sve afere krenule iz SAD-a i da su napadnute japanske marke, koje su do nogu porazile američke, na njihovom terenu. Nije slučajno što se medijska mašinerija najsurovije obrušila na Toyotu, koja je krajem 2006. s trona skinula General Motors, nakon šest desetljeća dominacije, te postala vodeća tvrtka po broju proizvedenih automobila. Nije čudno ni što je (zasad) pošteđena Mazda, premda je ta tvrtka najmanje disperzirala proizvodnju izvan Japana i najbolje kontrolira kvalitetu. Suvlasnik Mazde je američki Ford. U protekla dva desetljeća opozvano je više od 50 milijuna automobila. Praksa opoziva počela je u SAD-u, nakon katastrofalnih problema s Chevrolet Corvairom 60-ih i Ford Pinta, a uvjerljivo najviše opoziva odnosi se na američke tvrtke. No, mnogi i dalje misle da su auti nekad bili pouzdaniji nego danas, a situacija je potpuno drukčija.

ŠTO JE OKTANSKI BROJ?

Broj koji stoji nakon oznake Eurosuper je oktanski broj, a on određuje otpornost određenog benzina na detonantno izgaranje, odnosno samozapaljenje. Što je veći, veća je i otpornost na detonantno izgaranje.

To je pojava kad prije preskakanja iskre (kod otto motora) dolazi do samozapaljenja smjese, odnosno do nekontrolirane eksplozije (detonacije). Tada se naglo oslobađa velika količina topline, a brzina izgaranja raste na preko 500 m/s (nekoliko desetaka p**a brže od normalnog). Nastaje veliko lokalno zagrijavanje cilindara, klipova i ventila, koje može prouzročiti njihovo trajno oštećenje. Što je veći stupanj kompresije motora, potrebno je gorivo veće oktanske vrijednosti. Oktanska vrijednost goriva određuje se prema dva referentna goriva, odnosno njihovoj smjesi:

• izooktan C8H18 je vrlo je otporan detonaciji te mu je oktanski broj 100. Razlog je u umreženoj strukturi ugljika s razmjerno malo slobodnih atoma vodika.

• heptan C7H16 je naprotiv vrlo sklon detonaciji te mu je oktanski broj 0. To omogućuje njegova duga, lančasta struktura (koja lako puca), s mnogo slobodnih atoma vodika.

Svaki motorni benzin sastoji se od nekoliko desetaka, do preko stotinu ugljikovodika. Kod modernih, bezolovnih benzina (poput Eurosupera 95) prevladavaju aromati prstenastih struktura i izoparafini razgranatih struktura. Oznaka 95 (oktanski broj) znači da takvo gorivo ima otpornost na detonantno izgaranje kao smjesa 95 posto izooktana i pet posto heptana.

Svaki motorni benzin sastoji se od nekoliko desetaka, do preko stotinu ugljikovodika. Kod modernih, bezolovnih benzina (poput Eurosupera 95) prevladavaju aromati prstenastih struktura i izoparafini razgranatih struktura. Oznaka 95 (oktanski broj) znači da takvo gorivo ima otpornost na detonantno izgaranje kao smjesa 95 posto izooktana i pet posto heptana. Oktanski broj se najčešće označava sa RON, što je kratica od Research Octane Number - istraživački oktanski broj. Određuje se laboratorijski, a postoji i motorski oktanski broj, koji se određuje za svaki motor posebno. Oktanski broj ne pokazuje čistoću goriva, odnosno sadržaj sumpora i to se određuje po ekološkim normama Euro 4, odnosno Euro 5. Benzin koji ispunjava norme Euro 5 ima manje od 10 mg/kg sumpora (mg/kg je milijunti dio, što se označava i sa ppm).
Svi novi benzinski motori opremljeni su senzorom kliktanja (lupanja), koji određuju trenutak pojave prvih detonantnih izgaranja. Ona se javljaju najčešće kod male brzine vrtnje i velikog opterećenja, no javljaju se I kod velikog opterećenja. Tada se u motoru čuje metalni zveket uslijed udaranja klipova i karika o stijenke cilindra. Kad senzor kliktanja osjeti prve detonacije, upravljačka elektronika smanjuje k*t paljenja, a po potrebi i količinu goriva. Svi suvremeni motori rade na toj granici, pa ako u automobil koji koristi 95-oktanski benzin ulijemo 98 ili 100-oktanski, upravljačka će elektronika podesiti veći k*t pretpaljenja što će povećati snagu motora za nekoliko postotaka. I obrnuto, ako sportski motor napajamo gorivom niže oktanske vrijednosti, upravljačka elektronika će mu smanjiti k*t pretpaljenja i snagu.

ELEKTRONSKI SUSTAV STABILNOSTI VOZILA - ESC
Saznajte više o ESC-u i njegovom načinu rada

Još od 2008. Euro NCAP nastoji promovirati široku ponudu opreme elektronske kontrole stabilnosti – ESC, za sve proizvođače vozila.

Nažalost, oprema varira uvelike između različitih europskih zemalja kao i različitih kategorija vozila. Za bolje opremljena vozila Euro nCAP sada daje 3 boda ukoliko ESC dolazi kao standard u testiranim modelima ili ako je opcija u svakoj verziji opreme, a proizvođač očekuje prodaju od najmanje 85% automobila s sustavom kao standardnom opremom. Minimalni postotak povećao se na 90% u 2010., a u 2011.povećat će se do 95%.

Do 2012. Euro NcAP ocijenit će i nagraditi samo vozila koji u opremi imaju serijski ugrađen sustav na svim modelima.

Proizvođači automobila i njihovi dobavljači obavljaju više stotina testova prilikom razvijanja ESC sustava za svoja vozila. Nastoje osigurati da ustav radi u svim uvjetima: različite brzine i uvjeti na cesti, kao i različiti manevri ali i vozačev odgovor.

Euro NCAP nema sredstva za ponoviti sve proizvođačeve testove kako bi utvrdili koliko dobro sustav obavlja svoju zadaću, no trenutno ne postoji test koji može dopustiti da se zaključci o sigurnosti koju pruža ESC sustav vjerojatno pomoći u stvarnom životu. Slično tome, analiza nesreća u stvarnom životu ne može razlikovati između sigurnosti koju n**e različite vrste sustava, već samo možemo zaključiti kako automobili opremljeni ESC sustavom sudjeluju u manje nesreća.

Euro NCAP i njegovi članovi nastavljaju razvijati metode ispitivanja. O Elektronskom sustavu stabilnosti – ESC

ECS je dokazano sigurnosni sustav. Najmanje 40% teških prometnih nesreća rezultat su proklizavanja vozila. Međunarodne studije pokazuju da smanjuje proklizavanje između 25% i 35% ovisno o uvjetima na cesti.

ESC prilikom otkrivanja gubitka kontrole upravljanja automatski primjenjuje kočnice kako bi manevar vozila vratilo u prvotnu p**anju kojom je vozač želio voziti. Kočenje se automatski primjenjuje na pojedinačne kotače ovisno o situaciji. ESC se obično sastoji od elektroničkih sustava kontrola trakcije i ABS-a. ESC sustav se ne može naknadno ugraditi i treba biti postavljen tvornički u vozilo prije njegove prodaje.

ESC sustav testiran je na primjerima dvostrukog manevra prestrojavanja pri brzini od 80km/h uz nagle rotacije volana do 270 stupnjeva.

Electronic Stability Control službena je skraćenica ESC – tehnologija koja na vašem automobilu može biti i pod nazivom ESP (Electronic Stability Program), DSC (Dynamic Stability Control), VSA (Vehicle Stability Assist) itd..ovisno o marki i modelu automobila. Nažalost ESC ne dolazi uvijek kao standardna i dostupna oprema na svim vozilima, stoga se za više informacija o posjedovanju ESC-a na vašem vozilu obratite najbližem prodavaču vozila (vašeg modela).